preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
O državnoj maturi

 

Gradska knjižnica

H N K

GKM

GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH 

Kino Zlatna vrata
Brojač posjeta
Ispis statistike od 27. 10. 2009.

Ukupno: 3760126
Ovaj mjesec: 6398
Ovaj tjedan: 2220
Danas: 36
Vrijeme u Splitu

InfoZona

 

Vijesti

Marjan - terenska nastava iz povijesti

Marjane, naš Marjane...

Učenici 3. e i 3.g razreda su se jako rano ustali prošlu subotu. Odlučili su provesti jutro u razgladavanju najzelenijeg ukrasa našega grada - Marjana. Posjetili  smo prekrasne srednjovjekovne crkvice, ali i obnovili znanja iz botanike.

Okupili smo se već u 8:00 na prvoj vidilici i u pratnji nastavnice Mirjane Kamber, Joške Buzov, Zrinke Smoljanović Baburica, edukatorice Alenke krenuli na pješačenje... 


Marjan nekad i danas...... 

 

Zaštita Marjana datira već od 14. stoljeća, o čemu svjedoči Splitski statut iz 1312. godine, gdje piše:

Ustanovljuje se i naređuje da nitko ne smije sjeći drva ili grane na brdu Seranda, a ako to učini neka plati četiri libre.... i koji moraju prijaviti rektoru sve one koji sijeku ili nose sa Serande drva ili granje i one koji budu pasli blago od crkve sv. Anastazija prema gore, počam od blagdana sv. Jurja pa sve do Božića...(op. od 23. ožujka do 25. prosinca). Dalje želimo da svaka osoba koja bude ušla u vinograd ili vrt s namjerom da učini neku štetu i tu bude uhvaćena plati kao kaznu pet libara, od kojih polovina pripada Općini, a druga polovina oštećenome. A ako navedeni prekršaji budu učinjeni noću, neka bude kažnjen za deset libara, a ne budu li imali da ih plate, neka budu bičevani kroz grad.“ 

Tijekom venecijanske uprave Splitom, a naročito u doba turskih ratova bjelogorične šume na Marjanu potpuno nestaje, kao i na ostalim dalmatinskim susjednim brdma. Marjan postaje gol i krševit. Takav Marjan, lijep ali gol opjevao je u svojim popularnim spjevovima i splitski pjesnik Luka Botić sredinom XIX. stoljeća, a takvoga ga je opisao u svojim pripovijetkama i Vladimir Nazor iz doba svoga djetinjstva . Kada je narodna stranka preuzela splitsku općinu, započela je akcija pošumljavanja i uređenja Marjana, splitskog izletišta i parka. Glavni pokretač ideje pošumljavanja Marjana bio je splitski prirodoslovac Juraj Kolombatović.

Samo brdo je visoko 178 metara, a najviši vrh mu se zove Telegrin. Ime Telegrin je dobio po tome što je na njemu u Napoleonovo doba bila stara brzojavna postaja. Marjan je nedjeljiv od Splita i splitskog poluotoka i pruža se od Marmontove ulice prema zapadu. Dužina mu je oko 3,5 km, a najveća širina 1,5 km. Sjeverna mu je strana od vapnenca, a južna od fliša u kojem dominira tupina nad kojom je nastalo plodno tlo. S južne strane na Marjanu je poluotok Sustipan.

Zanimljivosti....

Na Marjanu će te vidjeti mnoštvo različitog bilja: alepski bor, kadulju, divlje masline, šipak, dubrovačku zečinu, hrast crniku, čempres, draču, oleandar, lovor, agavu,rogač, ružmarin, smokvu,paprat ......

-Istučen list agave se koristi za liječenje opeklina, a sok pomiješan s medom je odličan prirodni lijek zakašalj.

-  U antičko doba sjemenke rogača služile su kao jedinica za mjeru pri vaganju zlata: jedna sjemenka - 1 karat (grč. keraton - sjemenka rogača). Plod rogača bogat je izvor vitamina E i minerala.

- Sjemenke pucaline su otrovne: u narodnoj medicini primjenjuje se u malim količinama kako bi potaknule izlućivanje mokraće te povraćanje i proljev,osobito nakon trovanja opasnim tvarima. 

-Vještičja metla: Ime roda veže se uz Ozirisa, grčkog boga života,smrti iplodnosti. Od grane biljke su se nekoć izrađivale metle.

-Vrijes: Sve vrste roda Erica,inače,sadrže određene kemijske spojeve koji se u narodu drže lijekom protiv ugriza zmija.

-Lovor: U starom vijeku lovor je smatran svetim drvom, stablom boga Apolona, simbolom mudrosti,slave i zahvalnosti.

Marjanske crkvice

Sv. Nikola  

Na jugoistočnom obronku Marjana 1219. godine  splićanin Roko i žena mu Elizabeta sagradili su crkvu. Darovali su je opatiji sv. Stjepana na Sustipanu.
Pustinjaci su tu u XVI stoljeću sagradili,kako se spominje od 1521.godine,  „eremitorium“(obitavalište). Kasnije se ova građevina spominje kao „monasterium“, a uklonjena je 1922. godine pri proširenju ceste i izgradnji vidilice. Za crkvicu sv. Nikole brinuli su se pustinjaci sve do 18. stoljeća, kada je zapuštena. U prošlom stoljeću  renovirana je posljednji put 1990. godine.

Gospa od Betlema 

Crkva je podignuta prije 1500. godine kada je ponovo ojačao život pustinjaka na Marjanu. Vizitator Prioli 1603. g. navodi je kao crkvu sv. Marije ad Presepe, tj. „ od jaslica „.
Bila je to jednostavna, jednobrodna građevina presvođena bačvastim svodom.Poslije Prvog svjetskog rata crkva je zapuštena te je služila kao staja. Godine 1927. crkvu je obnovilo društvo Marjan. U ovoj crkvi se služi najranija ponoćka u Hrvatskoj koja počinje u 16 sati.

Gospa od Sedam žalosti 

Crkva Gospe od Sedam žalosti, u povijesnim je izvorima, poznata pod imenom S. Maria Pietatis.
Ovo gotičko svetište spominje se već 1362. godine. U crkvici se nalazi reljef Imagine Pietatis Beatae Virginis iz 1603. godine.Reljef se zbog stila,kiparske obrade i kompozicije pripisuje Jurju Dalmatincu ili njegovoj radionici.

Sv. Jere 

 

Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac! Tako je navodno često govorio nitko drugi nego sami Sveti Jeronim (Jere) - zaštitnik Dalmacije, jedan od četvorice velikih zapadnih svetih otaca, čiji se spomendan slavi 30. rujna. Svetog Jeronima cijela Crkva pamti i slavi po tome što je napravio reviziju staroga latinskog prijevoda Biblije te je tako nastao njegov prijevod - Vulgata. Boravio je u eremitažama, ozidanim pećinama koje se nalaze pokraj crkve sv. Jere.

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Ines Roso Perić   datum: 7. 6. 2017.

Tražilica

Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Oglasna ploča

E - DNEVNIK


e-Škole EDUKACIJA

Centralni Sustav za Upravljanje Edukacijskim Događajima (CSUED)


Samsung school


Office 365


e-Škola


Pitaj ne skitaj

mladi-za-mlade2


 


MATURANTI


Anketa
Što misliš o uvođenju e-Dnevnika u nastavu?






Korisni linkovi

Forum
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Novosti iz CARNeta
CARNet
02.08.2017. 12:50
Poziv na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet priprema provedbu postupka javne nabave za „Nabavu visokodostupnog sustava za upravljanje API pozivima u pilot projektu “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”.

10.07.2017. 13:05
Ministrica Divjak dala podršku projektu e-Škole
Zahvaljujući pilot projektu „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“, 151 škola će od jeseni biti spremna za primjenu modernijeg poučavanja koje će obilovati novim sadržajima i mogućnostima, rečeno je danas na predstavljanju dosadašnjih rezultata ovog projekta kojeg provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

01.07.2017. 14:56
Ispunite upitnik o digitalnim kompetencijama u okviru projekta CRISS
U siječnju 2017. godine započeo je CRISS (Demonstration of a scalable and cost-effective cloud-based digital learning infrastructure through the Certification of digital competences in primary and secondary schools) projekt iz programa Europske unije Obzor 2020. 





preskoči na navigaciju