Zdravstvena škola Split

Svjetski savez hospicijske i palijativne skrbi (WHPCD) proglasio je 9. listopada Svjetskim danom palijativne i hospicijske skrbi  s temom: ,,Ne ostavljajte nikoga iza sebe – jednakost u pristupu palijativnoj skrbi“

Ciljevi Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi su:

• podijeliti viziju povećanja dostupnosti hospicijske i palijativne skrbi potrebitim bolesnicima na globalnoj razini stvaranjem mogućnosti da se progovori o njima važnim pitanjima,
• podizanje svijesti i razumijevanja o potrebama medicinskim, društvenim, praktičnim i  duhovnim najtežih bolesnika koji žive sa neizliječivom bolesti i njihovim obiteljima,
• prikupiti sredstva za podršku i razvoj usluga hospicija i palijativne skrbi diljem svijeta.

Pročitajte više pod opširnije.

WHPCD smatra da svjetske vlade i „centri moći“ nisu dovoljno osviješteni o tome da je palijativna skrb osnovno ljudsko pravo svakog bolesnika s neizliječivom bolesti, bez obzira na to gdje živi, ​​kakav je njegov socijalni i društveni status, koje je dobi ili porijekla. Potrebe i nedostatke palijativne skrbi važno je čuti od samih bolesnika i onih koji o njima skrbe, jer su upravo oni, ti koji žive  i nose se s komplikacijama te bolesti: boli, patnjom, gubitkom obiteljskih funkcija, socijalnom izolacijom, nemoći, strahom, što ima za ishod  smanjenu razinu kvalitete života bolesnika i njegove obitelji.

Svijet suočen s pandemijom COVID-19 i njezinim posljedicama na svim razinama ne primjećuje da su, kako pokazuju recentna istraživanja, rizične grupe stanovništva i „stari bolesnici“ među njima palijativni, kronični, maligni i bolesnici s demencijama te starije osobe, djeca, beskućnici, izbjeglice, …  nenamjerno ostali prepušteni sami sebi, nemoćni da uđu u zdravstvene ustanove zbog redovne kontrole ili pogoršanja, ali i zbog preventivnog pregleda. Očitavanje povišene tjelesne temperature na bilo kojem prijemu ili u kući bolesnika, istovremeno te bolesnike dovodi u duge redove bolesnika ispred  prijemnih ambulanta za COVID - 19 bolesnike, a prijem na bolničko liječenje odvaja ih fizički od njihovih najbližih, često mjesecima. Sve ovo, neovisno što zdravstveno osoblje daje sve od sebe da uz zdravstvenu skrb, pomogne bolesniku i bude mu support za sve njegove ostale poteškoće, najčešće one povezane sa obiteljskom socijalnom i izolacijom, negativno djeluje, posebice na palijativne bolesnike. Stoga, po svjedočanstvu palijativnih bolesnika i njihovih obitelji pri pogoršanju općeg stanja bolesnika, oni se teško odlučuju zatražiti zdravstvenu pomoć. Strahuju da će, ukoliko bolesnik zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja bude hospitaliziran, zbog strogih mjera izolacije, to bude njihov zadnji  stisak ruke, poljubac i pogled s njihovim članom obitelji. Palijativnu skrb, preporučuje WHPCD na globalnoj razini trebaju kreirati i uključiti u svoje planove i proračune vlade svake zemlje kako bi osnovni paket usluga palijativne skrbi mogao biti prilagođen i dostupan individualnim potrebama bolesnika.

Palijativna skrb godinama nije adekvatno financirana. Te se nejednakosti u pristupu palijativnoj skrbi diljem svijeta trebamo rasvijetliti, a potom ujednačiti. I to u zemljama sa niskim i srednjim prihodima; za teško bolesnu djecu, beskućnike, LGBTQ+ osobe, osobe koje žive s tjelesnim ili mentalnim oštećenjima, zatvorsku populaciju, osobe koji žive u situaciji  humanitarne krize, starije osobe, osobe koje žive s HIV-om i tuberkulozom i sve one koji su bili pogođeni COVID-19.

Iako istraživanja  ukazuju da su djeca znatno manje pogođena infekcijom COVID -19 nego odrasli, pri čemu su djeca uglavnom asimptomatska ili s blagim simptomima bolesti, djeca s osnovnim ozbiljnim bolestima i stanjima osjetljivija su na ozbiljnije komplikacije ove bolesti, uključujući i smrt.

Zbog visoke prenosivosti COVID-19 bolesti propisane mjere izolacije najteže će utjecati na najugroženije članove u zajednici. Tu  istraživači posebno napominju djecu koja su palijativni bolesnici, one sa složenim medicinskim stanjima ili mentalnim bolestima.  Uočeno je da će djeca i obitelji kojima je zbog mjera izolacije uskraćen pristup elektroničkim medijima biti dublje podvrgnuta izolaciji. Stoga, ova napomena u istraživanjima nudi preporuke za ublažavanje psihološkog i duhovnog utjecaja COVID-19 na djecu koja su u palijativnoj skrbi.

Priredili: učenici 5. a razreda: Antonia Prnjak, Filipa Bilić, Damjan Žanko, Mija Galić

Mentor: Mira Talaja, mag. med. techn., nastavnik mentor

Korištena literatura:

https://www.awarenessdays.com/awareness-days-calendar/world-hospice-and-palliative-care-day-2021/ Preuzeto 6.10.2021.

https://ehospice.com/international_posts/world-hospice-and-palliative-care-day-2021-date-announced/ Preuzeto 7.10.2021.

https://www.icpcn.org/coronavirus-and-childrens-palliative-care/ Preuzeto 7.10.2021.

http://globalpalliativecare.org/covid-19/uploads/briefing-notes/briefing-note-caring-for-children-with-underlying-serious-health-conditions-during-the-covid-19-pandemic.pdf Preuzeto 6.10.2021.

http://globalpalliativecare.org/covid-19/uploads/briefing-notes/briefing-note-psychological-and-spiritual-impact-of-covid-19-on-children-wtih-palliative-care-needs.pdf Preuzeto 7.10.2021. Preuzeto 7.10.2021