| 2019-10-14 12:03:42 Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi 2019. godine „Moja briga, moje pravo“ (druga subota u listopadu) Palijativna skrb je pristup kojim se bolesnicima suočenim sa smrtonosnom bolešću i njihovim obiteljima poboljšava kvaliteta života. Započinje kada su iscrpljene klasične metode liječenja ili kada su znaci širenja maligne ili druge bolesti dosegli takav stupanj da ih bolesnik teško podnosi. Obuhvaća tri područja: smirivanje simptoma, psihosocijalnu podršku štićenicima i njihovim obiteljima te etičke probleme vezane uz kraj života. Palijativna skrb se produžava za obitelj u fazi žalovanja.
Cilj palijativne skrbi jest postići najbolju moguću kvalitetu života kroz olakšanje boli i patnje, kontrolu simptoma i životnih funkcija uz poštovanje osobnih, kulturnih, religijskih i etičkih vrijednosti. Glavno središte interesa palijativne medicine skrb je za terminalno oboljele bolesnike, u završnom stadiju bolesti, gdje klasična, kurativna medicina svojim dijagnostičko-terapeutskim kao i znanstveno-tehnološkim pristupom više ne može vratiti bolesnika u stanje zdravlja, odnosno odsustva bolesti, već se bolesniku osigurava dostojanstvena smrt. Cicely Saunders, medicinska sestra, socijalna radnica i liječnica, začetnica je modernog hospicijskog pokreta, koja je prepoznala i odgovorila 1967. godine na neprimjećivanje potreba umirućih bolesnika i njihovih obitelji individualiziranim pristupom u hospicijima. Prema Preporukama Vijeća Europe Rec (2003.) Povjerenstva ministara Vijeća Europe državama članicama (čiji je član i RH) o organizaciji palijativne skrbi usaglašeni su principi: palijativna skrb je vitalan, integralan dio zdravstvenih službi, razvoj i funkcionalnu integraciju treba uključiti u nacionalne zdravstvene strategije, svaka osoba koja treba palijativnu skrb mora do nje doći bez nepotrebnog odgađanja, na prikladnom mjestu, u skladu s osobnim potrebama i sklonostima (u obiteljskom domu, bolničkoj ustanovi, zatvoru, socijalnim ustanovama, klinikama,...), palijativna skrb ima zadatak postići i održati najbolju moguću kvalitetu života bolesnika palijativna skrb usmjerena je na fizičke, psihološke i duhovne sadržaje vezane uz uznapredovalu, smrtonosnu bolest, stoga traži koordiniran doprinos vrlo vještog i primjereno opskrbljenog interdisciplinarnog i multiprofesionalnog tima ( zdravstvenih, nezdravstvenih radnika i volontera) palijativna skrb treba dobiti primjeren i pravedan stupanj financiranja palijativna skrb je osnovno ljudsko pravo svakog čovjeka, ...Upravo na ova dva potonja principa odnosi se ovogodišnja poruka Svjetskog dana hospicijske i palijativne skrbi: Moja briga, moje pravo Prvi hospicijski pokret u RH javlja se u ratnin godinama (1994.), a zakonski okviri za organizaciju palijativne skrbi stvoreni su ( 2003.) stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Priredili: učenici 5a razreda Mentor: Mira Talaja, mag. med. techn., stručna nastavnica |
| Zdravstvena škola Split |