2021-10-29 15:36:38

Hrvatski dan ljekarni

Prva osoba koja je uočila pozitivan utjecaj probiotika na zdravlje ljudi spominje se Rus Ilija Mechnikov. On je uočio da populacija ljudi u istočnim dijelovima Europe koja uzima fermentirane mliječne proizvode dulje živi.

O probioticima pročitajte više pod opširnije.

ŠTO SU PROBIOTICI?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji, primjenjeni u adekvantnoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.

Najčešće vrste probiotika su bakterije koje proizvode mliječnu kiselinu, npr. Lactobacillus i Bifidobacterium, nepatogeni soj bakterije Escherichia coli, Clostridium butyricum, Streptococcus salivarius i Saccharomyces boulardii.

Te se bakterije često u industriji koriste za fermentaciju mliječnih proizvoda koji onda imaju blagotvoran učinak na funkcioniranje imunosnog sustava i probavnog trakta domaćina.

 Da bi neka bakterija zaista imala probiotski učinak mora zadovoljiti osnovne preduvjete:

biti jasno identificirana sigurna za uzimanje imati sposobnost prianjanja za sluznicu probavne cijevi imati sposobnost kolonizacije probavne cijevi imati sposobnost preživljavanja u kiseloj sredini želuca i žuči dvanaesnika biti stabilna pri skladištenju

IZVORI PROBIOTIKA

Probiotike danas na tržištu nalazimo u različitim oblicima koji mogu biti tablete, prašci, jogurti, mliječni proizvodi, sokovi, bomboni i sl. 

DJELOVANJE

Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. "dobrih i loših" bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna.

Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu.

Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi.

PREDNOSTI

Prednosti probiotika nisu do kraja razjašnjene, međutim neke su poznate:

Suzbijanje rasta patogenih bakterija i njihovo vezivanje Poboljšanje funkije crijevne barijere Moduliranje imunosnog sustava

 Povoljni učinci probiotika ovise uglavnom o njihovoj sposobnosti preživljavanja u kiseloj okolini, utjecaju hidrolitičkih enzima te sadržaja žuči u želucu i dvanaesniku. Probiotici su normalni stanovnici crijeva i značajan je dio njih izoliran upravo iz zdravih ljudi. Zbog toga se probiotici smatraju izuzetno sigurnim proizvodima s vrlo malo kontraindikacija i nuspojava.

VEZA IZMEĐU PROBIOTIKA I ANTIBIOTIKA

Moguća uporaba probiotika kao dodataka uz oralnu antibiotsku terapiju je predložena zbog rastućih slučajeva otpornosti na antibiotike. Kada se često i nespecifično upotrebljavaju, antibiotici mogu ne samo inducirati otpornost, već i štetiti gastrointestinalnoj mikroflori. Uobičajeni bakterijski sojevi koji u zdravom crijevu štite sluznicu pod utjecajem antibiotika  odumiru te ostavljaju "upražnjeno" mjesto koje onda zauzimaju "štetne" bakterije. U tim slučajevima, primjena probiotika može vratiti normalnu mikrofloru, natjecati se s patogenim otpornim bakterijama i, prema tome, pomoći pacijentima da se oporave.

Izradile: Matea Akrap i Mislava Guberac 4.f

 
Zdravstvena škola Split