Dakle, sve je počelo nekako s onim dijelom starog Egipta i Mezopotamije, najranije dijagnoze i tretmani su se radili samo na osnovu simptoma. Bili su u mogućnosti odrediti samo neke stvari, kao što su rad srca i menstrualne bolove. Nažalost tada je medicine bila rezervirana samo za bogate i ljude sa statusom  ˝plave krvi´ - kraljeve, prinčeve. Kasnije nije došlo do nekog napretka na području medicine. U srednjem vijeku su ljudi pretežito smatrali da je bolest kazna od Boga za njihove grijehe.

Prvi složeni mikroskop je konstruirao Zacharias Janssen 1590. godine što je dovelo do pokretanje napredovanja laboratorijske medicine. Njegov je instrument imao jednu sabirnu leću (objektiv) i jednu rastresnu leću (okular).

Athanasius Kircher je prvi tko je koristio mikroskop za otkrivanje uzroka bolesti. On tada nije mogao detaljno detektirati što vidi ali je vidio neke osnovne stvari kao crvene krvne stanice.

Frederik Dekkers je 1694. godine promatrao urin i ustanovio je da dodatkom octene kiseline dolazi do pokazivanja proteina ukoliko ih urin sadrži. Od tada je analiza urina postala mnogo značajnija.

Prva bakterija identificirana je kao Methylorubrum rhodesianum. Leeuwenhoek je otkrio prvu bakteriju iako se tada još nije znalo za bakterije. On je modernizirao mikroskop.

Prvi povijesni pokušaj transfuziologije je napravljen 1492. godine. Znanost transfuzije krvi datira iz prvog desetljeća 19. stoljeća, s otkrićem krvnih grupa što je dovelo do miješanja krvi davatelja s krvlju primatelja prije izvođenja same transfuzije (rani oblik križne probe).

1818. godine, doktor James Blundell, britanski opstetičar, izvodi prvu uspješnu transfuziju ljudske krvi, radi liječenja rodilja koje su iskrvarile. Koristio je muževe pacijentica kao davatelje krvi, i izvukao je četiri unce krvi iz njegove ruke kako bi ju prenio u njegovu ženu. 1840. u medicinskoj školi Svetog Jurja u Londonu, Samuel Armstrong Lane, koji biva pomagan od strane Blundella, vrši prvu uspješnu potpunu transfuziju krvi radi liječenja hemofilije.

Razvoj hematologije započinje samom zanimacijom za samom krvi i može se reći da je tadašnja hematologija bila najbliža onome što danas zovemo  laboratorijska hematologija. Upoznavanjem i proučavanjem stanica krvi, razvojem tehnike, dijagnostike te razvitkom medicinskih znanosti hematologija je tijekom povijesti obuhvaćala rad u klinici i rad u laboratoriju. Danas je to vrlo složena znanost koja obuhvaća kliniku u sklopu medicine unutrašnjih bolesti, transfuziologiju, hematološki laboratorij, citološki laboratorij, biokemijski laboratorij, bio inženjering ali i još mnogo drugih timova stručnjaka koji svojim istraživanjima i radovima doprinose poznavanju i prepoznavanju funkcija stanica krvi. 

Zanimljivo je spomenuti 1892. godinu kada je William Osler opisao nove testove na hemoglobin, kako brojati crvene i bijele krvne stanice, malariju, identifikaciju parazita, jednostavne urinoanalize i korištenje sputuma za testiranje na tuberkulozu. 1898. je opisao kulturu krvi, test aglutinacije.

Povijest mikrobiologije kao ustaljena i specijalizirana znanost, započinje krajem 19. stoljeća, iako se spominjanje mikroorganizama kao "nevidljivih klica" nalazi u staroj Grčkoj.

Naziv mikrobiologija potječe od grčkih riječi mikros što znači "mali", bios, "život" i kraj -logija, "ugovor, studija, znanost", odnosno.

Metodološki napredak i odvajanje znanosti od svih vrsta mistike i religije bili su temeljni čimbenik u povijesti mikrobiologije.

U povijesti mikrobiologije mogu se izdvojiti četiri razdoblja: prva tek spekulativna, koja se proteže od antike do izuma prvih mikroskopa, a drugo razdoblje čine prvi mikroskopisti između 1675. i sredine 19. stoljeća, a treći period je treći. u kojem se mikroorganizmi uzgajaju između sredine i kraja 19. stoljeća, te četvrte faze, koja ide od početka 20. stoljeća do danas.

Ovdje bi voljeli naglasiti zanimljivu činjenicu poznatog utemeljitelja mikrobiologije njemačkog Roberta Koch (1843-1910) koji je razvio uzgoj mikroorganizama, formirajući kolonije na određenim površinama, olakšavajući njihovo proučavanje. U tom smislu, Koch je uveo pojam vrste u mikroorganizme, s prepoznatljivim značajkama i funkcijama. Također, 1882. godine, Koch je otkrio bacil tuberkuloze, a 1883. bacil kolere.

Zahvaljujući znatiželjnim istraživačima prošlosti danas je laboratorijska medicina jako olakšana, a posebno zbog nove tehnologije i instrumenata koje se danas koriste u laboratorijima.

Nevjerojatno je koliko zapravo znači biti laborant i raditi u laboratoriju jer bez toga liječnici ne bi mogli postaviti pravu dijagnozu pacijentu, prepisati lijekove i terapije koje će to izliječiti. Danas postoji mogućnost za određivanje praktično svih klinički značajnih parametara, odnosno široke palete od preko 400 različitih laboratorijskih analiza i funkcijskih testova.

Izradili učenici programa zdravstveno - laboratorijski tehničar, Jurica Lukšić i Klara Domikulić, 4.g razreda, s mentoricama Vesnom Gotovac i Nediljkom Petrovski.