2020-11-12 16:19:44

SVJETSKI DAN ŠEĆERNE BOLESTI (DIABETES MELLITUS)

Svake godine 14.11. obilježava se kao dan šećerne bolesti kako bi se pučanstvo upozorilo na epidemiju ove bolesti.

Pod opširnije pogledajte plakate koje su učenici pripremili, pročitajte prigodni tekst i poslušajte neke korisne savjete. 

U svijetu od šećerne bolesti boluje 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 374 milijuna ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. 

U Republici Hrvatskoj je 2018. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 303 992 osobe s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000.

Šećerna bolest se pojavljuje u dva osnovna tipa.

Tip I šećerne bolesti ovisan je o inzulinu i ne može se prevenirati.

Tip II šećerne bolesti povezan je s različitim rizičnim čimbenicima poput sjedalačkog načina života, neadekvatne i prekomjerne prehrane te smanjenjem tjelesne aktivnosti.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da Vi ili netko u Vašoj obitelji boluje od šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

pojačano žeđanje učestalo mokrenje pojačana glad umor zamućen vid usporeno cijeljenje rana smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Uz kliničku sliku bolest se potvrđuje određivanjem glukoze u plazmi (GUP). Normalne vrijednosti su 3,3 -6,0 mmol/L. 

Ukoliko nakon ponovljenog  mjerenja natašte imate GUP > 7,0 mmol/l  odnosno  nakon opterećenja glukozom ili u slučajnom nalazu imate GUP > 11,0 mmol/L i to potvrdite razinom HbA1C (prosječna tromjesečna vrijednost GUP) > 6,5% smarta se da bolujete od šećerne bolesti.

Sa šećernom bolesti se može normalno živjeti, bez velikih ograničenja, ali je osnova liječenja pravilna prehrana i dovoljna tjelovježba. Time se obično i započinje liječenje tip II šećerne bolesti.

Ukoliko to nije dovoljno uvode se peroralni antidijabetici različitih djelovanja, inkretinski mimetici i u konačnici inzulin koji je jedina i nezamjenjiva terapija tip I šećerne bolesti.

U privitku su priloženi razgovori predsjednika Splitskog dijabetičkog društva gospodina Branka Lulića s novinarskom Radio Splita Vedranom Krstić Ivaninšević o životu s dijabetesom. Preporučamo da ih poslušate.  


Zdravstvena škola Split