Učenici naše škole sudjelovali su u obilježavanju Hrvatskog dana šećerne bolesti kroz javno zdravstvene akcije na dva mjesta.
U organizaciji Dijabetičkog društva Trogir čija je predsjednica Katja Šćurla, prof akcija je održana 10. svibnja na Trgu Ivana Pavla II u Trogiru od 9.00 do 11.00 sati s našima učenicama Paolom Guinom i Anteom Radić iz 5.b razreda. U Trogiru se organizira i modna revija „Trogirska štorija o plavon koluri“ povodom obilježavanja ovog dana, 17. svibnja u 20.00 u Kantunu kulture.
U Splitu, u parku Đardin, akcije je održana u organizaciji KBC Split i Zavoda za endokrinologiju, dijabetologiju i bolesti metabolizma isti dan u vremenu od 10.00 do 13.00 u kojoj su sudjelovali učenici 4.b (Lea Glamuzina, Nikolina Kossi, Mirta Kovačić, Marijela Marković i Petra Skorup) i 4. c razreda (Emanuela Magdalena Kapa, Nina Pejčić i Dominik Žure) u pratnji nastavnica Ane Bešlić, mag. sestrinstva i Katije Biskupović, dr. med.
Naši učenici su u obje akcije mjerili glukozu u krvi, krvni tlak i razgovarali s posjetiocima o zdravim životnim navikama i regulaciji šećerne bolesti. U Splitu akcija se odvijala uz budno oko izv. prof. dr. sc. Mladena Krnića, dr. med., dijabetologa i endokrinologa te Marije Bandić, mag. sestrinstva glavne sestre Zavoda.
Obilježavanje Hrvatskog dana šećerne bolesti nastavlja se 14. svibnja u 18.00, u palači Milesi kad se organizira Okrugli stol o šećernoj bolesti i javno predavanje.
Šećerna bolest je kronična nezarazna bolest praćena smanjenim ili potpunim izostankom izlučivanja inzulina, hormona gušterače. Naziva se globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.
Od ukupno 3,4 milijuna osoba koje su u 2024. godini umrle zbog šećerne bolesti ili njenih komplikacija, gotovo 40% smrti dogodilo se među osobama u radno najaktivnijoj dobi (20–59 godina). Četiri od deset odraslih osoba nemaju postavljenu dijagnozu bolesti te ne primaju liječenje. Rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje ključno je za sprječavanje komplikacija, poboljšanje kvalitete života i smanjenje troškova liječenja.
Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2024. bilo 396.005 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5% osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od 500.000. Šećerna bolest je 3. vodeći uzrok smrti sa udjelom od 7,7 % u 2023. godini. U Splitsko-dalmatinskoj županiji 2024. registrirano je 40 883 bolesnika od kojih je 3886 bilo novootkrivenih.