Svjetski dan dijabetesa je globalno poznat dan usmjeren na podizanje svijesti o dijabetesu melitusu i održava se svake godine 14. studenog.
Pokrenuli su ga 1991. godine Međunarodna dijabetička federacija i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao odgovor na brzi porast broja slučajeva dijabetesa diljem svijeta. Svaki Svjetski dan dijabetesa posvećen je temi vezanoj uz dijabetes. Dijabetes tipa 2 je uvelike sprječiva i liječiva nezarazna bolest čiji se broj brzo povećava diljem svijeta. Dijabetes tipa 1 ne može se spriječiti, ali se može kontrolirati injekcijama inzulina. Teme koje se često obrađuju na ovaj dan su dijabetes i ljudska prava, dijabetes i način života, dijabetes i pretilost, dijabetes kod osoba u nepovoljnom položaju i ranjivih te dijabetes kod djece i adolescenata. Iako bi se podizanje svjesti o dijabetesu trebalo održavati kroz cijelu godinu, sam dan obilježava rođendan Fredericka Bantinga koji je, zajedno s Charlesom Bestom, prvi došao na ideju koja je dovela do otkrića inzulina 1922. godine.
DIJABETES
Dijabetes melitus odnosi se na skupinu bolesti koje utječu na način na koji tijelo koristi šećer u krvi (glukozu). Glukoza je važan izvor energije za stanice koje čine mišiće i tkiva. Također je glavni izvor goriva za mozak. Kronični dijabetes uključuje dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Potencijalno reverzibilni dijabetes uključuje predijabetes i gestacijski dijabetes. Predijabetes se javlja kada je razina šećera u krvi viša od normalne. Ali razina šećera u krvi nije dovoljno visoka da bi se nazvala dijabetesom. Predijabetes može dovesti do dijabetesa osim ako se ne poduzmu koraci za njegovo sprječavanje. Gestacijski dijabetes se javlja tijekom trudnoće. Ali može nestati nakon što se dijete rodi.
SIMPTOMI
Simptomi dijabetesa ovise o tome koliko je visoka razina šećera u krvi. Neke osobe, posebno one s predijabetesom, gestacijskim dijabetesom ili dijabetesom tipa 2, možda nemaju simptome. Kod dijabetesa tipa 1 simptomi se obično javljaju brzo i budu teži. Neki od simptoma dijabetesa tipa 1 i dijabetesa tipa 2 su: osjećaj veće žeđi nego inače, često mokrenje, gubitak težine bez napora, prisutnost ketona u mokraći, osjećaj umora i slabosti, osjećaj razdražljivosti ili druge promjene raspoloženja, zamagljen vid, sporo zacjeljujuće rane, česte infekcije,..itd.
Dijabetes tipa 1 može početi u bilo kojoj dobi. Ali često počinje tijekom djetinjstva ili tinejdžerskih godina. Dijabetes tipa 2, češći tip, može se razviti u bilo kojoj dobi. Dijabetes tipa 2 češći je kod osoba starijih od 40 godina. No, dijabetes tipa 2 kod djece je u porastu.
PREVENCIJA
Sprječavanje dijabetesa tipa 2 prvenstveno uključuje održavanje zdravog načina života redovitom tjelesnom aktivnošću, uravnoteženom prehranom i kontrolom tjelesne težine. Ostale ključne strategije prevencije uključuju prestanak pušenja, dovoljno sna, upravljanje stresom i redovite preglede radi praćenja čimbenika rizika. Iako se dijabetes tipa 1 ne može spriječiti, ove promjene načina života značajno smanjuju rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
STATISTIKA
Prema International Diabetes Federation (IDF) procjenama za 2025. godinu: otprilike 589 milijuna odraslih osoba (20-79 godina) živi s dijabetesom. Procjenjuje se da će broj porasti na oko 853 milijuna do 2050. godine. Oko 43 % osoba s dijabetesom (≈252 milijuna ljudi) nije ni svjesno da ima bolest. U razdoblju od 1990. do 2022., prevalencija dijabetesa (odrasli) porasla je s otprilike 7 % na oko 14 %. Prema podacima Hrvatske (“Hrvatski zavod za javno zdravstvo / registar CroDiab): u 2024. godini registrirano je 396.005 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Na razini procjene za odrasle (20-79 g) u zemlji: prema IDF-u za 2024. godinu — ~ 409,8 tisuća odraslih s dijabetesom. Predviđa se smanjenje broja do 2050. na ~ 365,5 tisuća odraslih — što je zanimljiva projekcija.
Zaključak: Gotovo 1 od 9 odraslih danas ima dijabetes. Veliki problem čine neotkrivene bolesti: gotovo pola osoba s dijabetesom ne zna da je oboljela. Trošak za zdravstvene sustave je ogroman i raste brzo. U Hrvatskoj broj registriranih slučajeva je značajan, iako prema projekciji za 2050. predviđeno je smanjenje — treba uzeti s rezervom takve projekcije (ovisno o metodologiji, smanjenju stanovništva, promjenama u dijagnozi i terapiji). Veći porast dijabetesa je zabilježen u zemljama s niskim i srednjim prihodom.
Pripremile učenice: Paula Tolj i Ema Županović
Mentorice: Vesna Gotovac i Nediljka Petrovski
