preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
O državnoj maturi

 

Gradska knjižnica

H N K

GKM

GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH 

Kino Zlatna vrata
Brojač posjeta
Ispis statistike od 27. 10. 2009.

Ukupno: 3760126
Ovaj mjesec: 6398
Ovaj tjedan: 2220
Danas: 36
Vrijeme u Splitu

InfoZona

 

Vijesti

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze - 24. ožujka

Njemački liječnik Robert Koch, 24. ožujka 1882. godine otkrio je uzročnika tuberkuloze, koji je po tom znanstveniku proznat kao Kochov bacil. Stotinu godinu kasnije, 1982. godine Međunarodna unija za borbu protiv tuberkuloze i drugih plućnih bolesti “IUATLD” predložila je da se 24. ožujka proglasi Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze (World Tuberculosis Day, engl.), obilježava se s ciljem:

  • podizanja svijesti javnosti da je tuberkuloza u velikom dijelu svijeta u 21. stoljeću ostala epidemija,
  • oko 8 milijuna ljudi godišnje u svijetu oboli, a 3 milijuna umre od tuberkuloze, od toga 300 tisuća djece,
  • da je do danas ona veliki javnozdravstveni problem bez obzira na mogućnosti efikasne prevencije i liječenja.

Tuberkuloza (TBC) je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis. Bolest prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i na drugim organima i tkivima ( koži, mozgu, bubrezima, limfnim čvorovima, plućnoj maramici, probavnom sustavu, kostima).


Plućna TBC i TBC grkljana je zarazna bolest, može se širiti na druge ljude zrakom, i to sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol kada zaražena osoba kašlje, kiše ili govori. Ljudi koji su u blizini mogu udahnuti te kapljice i inficirati se. Infekciju označava pozitivan tuberkulinski kožni test, a bez znakova bolesti. Primarna infekcija nastaje neposredno nakon zaraze bakterijom, no treba naglasiti kako se većina primarno inficiranih osoba u potpunosti spontano izliječi, ostaju tuberkuli (ožiljci) koji kalcificiraju, infekcija prelazi u latentnu. Latentna infekcija može trajati doživotno, a da osoba nikad ne razvije manifestnu bolest. U okolnostima kada je obrana organizma osobe slaba (zbog dobi, kod HIV infekcije, pothranjenosti, druge teške bolesti, nekih ljekova, stresa, ..), bakterije mogu izbiti iz tuberkula u alveolama pluća i izazvati aktivnu bolest. U ovoj fazi bolest će potvrditi klinički, radiološki i laboratorijski znakovi. Hoće li od primarne infekcije nastati aktivna bolest ovisi o: veličini infektivne doze (koliko se Tbc bakterija udahne), vremenu izloženosti i obrambenim snagama osobe koja je zaražena.

Po podacima svjetske zdravstvene organizacije (SZO, bakterijom Mycobacterium tuberculosis zaražena je trećina svjetske populacije. Tuberkuloza je najčešći uzrok smrti u svijetu među mlađim osobama (od 15 do 49 godina). Najviša incidencija je u Istočnoj Aziji i Africi, iznosi više od 300 novooboljelih na 100 000 stanovnika godišnje. Ranjive skupine su marginalne zajednice: migranati, izbjeglice, beskućnici, zatvorenici, domoroci, ovisnici o drogama i alkoholu, djeca i starije osobe, osobe s komorbiditetom, imuokomprominirani bolesnici. Isti izvor podataka govori da u 2014. godini 95% osoba oboljelih od TBC živi u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljema.

Nakon infekcije uzročnikom tuberkuloze rizik da obole od aktivne tuberkuloze kod odraslih osoba je 5 do 10 %. Kod djece je taj postotak viši i različit za dob djeteta: u dobi od prve do pete godine rizik od oblijevanja je 24 %, u dobi od 11 do 15 godina rizik je 15 %, a najosjetljivija su djeca dojenačke dobi gdje je rizik da razviju manifestnu bolest nakon infekcije uzročnikom TBC visokih 43 %.

U Hrvatskoj od sredine 50-ih godina dvadesetog stoljeća do početka Domovinskog rata bilježimo stalni pad broja novooboljelih od tuberkuloze, za vrijeme Domovinskog rata imamo razdoblje stagnacije. Od 1999. godine ponovno registriramo znatniji pad novooboljelih. U Hrvatskoj je u 2009. godini registrirano 823 novooboljelih od tuberkuloze što je incidencija 18/100 000 stanovnika, 2011. godini je 19 oboljelih na 100 tisuća stanovnika. Ova incidencija predstavlja srednje visoku vrijednost u odnosu na Europu. Incidenca tuberkuloze u Europskoj regiji (SZO), u 2014. godini, bila je 37 slučajeva na 100.000 stanovnika, dok je u 29 EU/EEA zemalja bila 11,9 slučajeva na 100.000 stanovnika. Prosječna regionalna stopa smrtnosti iznosi 3,7 slučajeva na 100.000 stanovnika.

U Hrvatskoj svaki novootkriveni bolesnik mora biti prijavljen nadležnoj epidemiološkoj službi. Obiteljski liječnik zajedno sa specijalistom za plućne bolesti napravi plan liječenja i program praćenja oboljelog, a s epidemiologom program praćenja njegovih kontakata. Uz bolesnika, u skrb se odmah uzima i cijela obitelj (kontakti prvog reda), šira okolina: prijatelji, kolege, rodbina (kontakti drugog reda), kako bi se na vrijeme započelo sa liječenjem eventualno oboljelih. U skrb za bolesnika obiteljski liječnik uključuje i patronažnu djelatnost čiji je zadatak socijalno medicinska procjena bolesnika i uvjeta u s kojima bolesnik i obitelj živi te posebno naglasiti važnost provođenja zdravstvenog odgoja i prosvjećivanje u pogledu ishoda ove bolesti, kako za bolesnika tako i za zajednicu. Inficirana djeca i osobe pod povećanim rizikom od oboljevanja primaju šestomjesečnu kemoprofilaksu jednim antituberkulotikom, kao prevenciju od aktivacije tuberkuloze. Tuberkuloza se kod nas javlja sporadično, a manja grupiranja se ponekad javljaju u obiteljima.  Za sve osobe koje žive u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osiguranika, liječenje od zaraznih bolesti, pa tako i od tuberkuloze je obavezno i besplatno.

 Opravdanost nadzora i suradnje svih zdravstvenih sluzbi u provođenju plana liječenja svakog bolesnika oboljelog od TBC, i nadzor osoba u kontaktu potvrđuje podatak da jedan neliječeni „pozitivan“ tuberkulozni bolesnik u godinu dana zarazi 10 do 15 novih osoba. Neadekvatno liječenje bolesnika dovodi do toga da uzročnici tuberkuloze postaju rezistentni (otporni) na terapiju. Za razliku od značajnog porasta rezistentne tuberkuloze u istočnoeuropskim zemljama (do 14%), u Hrvatskoj se rezistencija kreće oko 3,4%, što pokazuje razinu i kvalitetu liječenja bolesnika s tuberkulozom u Hrvatskoj. Kod bolesnika koji se ne liječe rizik od smrti je 50% unutar 5 godina. Od osam miliona ljudi koji se godišnje razboli od tuberkuloze, trećina njih su “promakli” javnozdravstvenom sustavu.

Prevencija tuberkuloze u Hrvatskoj se provodi kao: opća (osiguranje socijalnog i ekonomskog blagostanja), specifična (obaveza cijepljenja BCG cjepivom za novorođenčad i nereaktore u 7. razredu osnovne škole). Cijepljenje BCG cjepivom je ukinuto u većini razvijenih zemljama svijeta koje su eradicirale (iskorijenile) tuberkulozu. U Hrvatskoj je posljednjih desetljeća zabilježen pad broja osoba oboljelih od tuberkuloze, ali ona i dalje predstavlja zdravstvenu prijetnju, stoga je cijepljenje BCG cjepivom obavezno.

Suzbijanje bolesti podrazumijeva:

  1. rano otkrivanje oboljelih
  2. liječenje oboljelih prema svim kautelama
  3. prijava oboljelih i recidiva epidemiološkoj službi
  4. epidemiološki izvid i otkrivanje izloženih
  5. zdravstveni nadzor izloženih (cijepljenje zdravih izloženih osoba, kemoprofilaksa inficiranih).

Zadnjih godina 20. stoljeća, upozoravaju recentni svjetski stručnjaci, TBC postaje interdisciplinarna bolest. Sve rjeđe se vidi samo "obični" bolesnik s tuberkulozom, sve češće se radi o bolesniku sa multimorbiditetom. U bazi podataka se često spominju primjeri bolesnika s limfomom, koji primaju agresivnu citostatsku polikemoterapiju, zbog koje se stvara imunokompromitirani odgovor organizma te se razvije manifestna tuberkuloza.

Stručnjaci upozoravaju na mogućnost porasta obolijevanja od tuberkuloze, budući da je po podacima SZO, svaki treći stanovnik Zemlje inficiran uzročnikom tuberkuloze, kao i podatak da je ovo stoljeće porasta oboljelih od zloćudnih, imunoloških, reumatskih bolesti i bolesti metabolizma.

Svjetska zdravstvena organizacija i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, procijenili su da za efektan nastavak borbe protiv tuberkuloze, najsmrtonosnije zarazne bolesti nakon AIDS-a, godišnje treba izdvajati dodatnih 1,6 milijardi dolara. To potvrđuju i podaci iz 2015. godine koji pokazuju da jedna trećina oboljelih od TBC nije imala adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

Optimistični su podaci istog izvora kako je 49 milijuna života spašeno od 2000.-2015. godine učinkovitom dijagnostikom i liječenjem.

Nužno je stoga ponoviti, TBC je izlječiva bolest. Unatoč toj odavno znanstveno potvrđenoj činjenici, sve dosadašnje zdravstvene mjere prevencije, ranog otkrivanja, pravilnog liječenja svakog tko oboli od ove smrtonosne zarazne bolesti nisu polučili željeni ishod liječenja na globalnoj razini.

Tuberkuloza prestaje biti javnozdravstveni problem kada broj oboljelih iznosi 10 na 100 tisuća stanovnika.

 

Korištena literatura:

http://www.stampar.hr/hr/svjetski-dan-borbe-protiv-tuberkuloze-24-ozujka Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.who.int/campaigns/tb-day/2017/en/ Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.paho.org/hq/index.php?option=com_content&view=article&id=12932&Itemid=42255&lang=en Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.zzjzfbih.ba/svjetski-dan-borbe-protiv-tuberkuloze-ujedinjeni-na-okoncanju-tuberkuloze/ Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.kzz.hr/str.aspx?content_id=svjetski-dan-borbe-protiv-tuberkuloze2016&category_id=zdravstvo-socijalna-skrb&ispis=DA Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.zzjzzv.hr/?gid=2&aid=164 Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.zzjz-sibenik.hr/hrv/aktualne_teme/prikaz.asp?id=82 Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_07_83_1931.html Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.zzjzzv.hr/?gid=3&aid=84 Pristupljeno: 21. 3. 2017.

http://www.zzjz-vsz.hr/pdf/Tbc.pdfP ristupljeno: 21. 3. 2017.

PriredilI:

3 A razred

Mentor: Mira Talaja, mag. med. techn., stručna nastavnica

 



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Sanja Perić   datum: 24. 3. 2017.

Tražilica

Kalendar
« Kolovoz 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji


Oglasna ploča

E - DNEVNIK


e-Škole EDUKACIJA

Centralni Sustav za Upravljanje Edukacijskim Događajima (CSUED)


Samsung school


Office 365


e-Škola


Pitaj ne skitaj

mladi-za-mlade2


 


MATURANTI


Anketa
Što misliš o uvođenju e-Dnevnika u nastavu?






Korisni linkovi

Forum
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka

Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Novosti iz CARNeta
CARNet
02.08.2017. 12:50
Poziv na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet priprema provedbu postupka javne nabave za „Nabavu visokodostupnog sustava za upravljanje API pozivima u pilot projektu “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)”.

10.07.2017. 13:05
Ministrica Divjak dala podršku projektu e-Škole
Zahvaljujući pilot projektu „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“, 151 škola će od jeseni biti spremna za primjenu modernijeg poučavanja koje će obilovati novim sadržajima i mogućnostima, rečeno je danas na predstavljanju dosadašnjih rezultata ovog projekta kojeg provodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

01.07.2017. 14:56
Ispunite upitnik o digitalnim kompetencijama u okviru projekta CRISS
U siječnju 2017. godine započeo je CRISS (Demonstration of a scalable and cost-effective cloud-based digital learning infrastructure through the Certification of digital competences in primary and secondary schools) projekt iz programa Europske unije Obzor 2020. 





preskoči na navigaciju