Zdravstvena škola Split

Marjan bez Splita i Split bez Marjana nikako ne mogu!

Odabir iz izložbe:
CRKVENA BAŠTINA MARJANA
Atrij i hodnik u prizemlju Zdravstvene škole
ožujak, travanj, svibanj 2019.

Riječ baština podrazumijeva nešto što je bilo, što je iza nas i što smo dobili u nasljeđe. Izložba Crkvena baština Marjana, međutim, nije samo pogled unatrag, na ono što su naši preci s ljubavlju i duhom utiskivali u marjansko tlo i njegove stijene, već i pogled prema budućnosti. Ona poziva na što bolje upoznavanje brda nad Splitom i čuvanje njegovih svekolikih vrijednosti za buduće naraštaje.

U utorak, 9. travnja 2019.  u  11:35 sati u multimedijskoj dvorani održalo se stručno PREDAVANJE o postavljenoj izložbi.
Uvodnu riječ je održala gospođa Antonela Čmrlec,  struc. spec. oecc. iz Javne ustanove za upravljanje Park- šumom “Marjan“ (služba promocije i edukacije).

Nakon uvodne riječi smo poslušali vrhunsko predavanje dvoje izuzetnih predavača:
  - dr. sc. Ante Jurčević (viši kustos u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu)
  - Arsen Duplančić, prof. (voditelj knjižnice u Arheološkom muzeju u Splitu)

DOJMOVI nekih UČENIKA iz 3.f razreda:

„Nisam znala da ima toliko crkvica na Marjanu!“

„Nisam znala da ima toliko dokaza o spomenicima kojih više nema!“

 „Strašno mi je da su tako uništili groblje. Kopali su grobove, prevrtali kosti…“

„Zanimljivo mi je bilo čuti o Židovskome groblju“.

„Važno je znati ovu povijest jer je to stvar osobne kulture. Lijepo je kada te netko pita o tome, a ti znaš nešto reći“.

„Osobito su me se dojmile slike unutrašnjosti crkvica, jer o tome nisam ništa znala“.

„Htjela bih više znati o konkretnim obiteljima i njihovim pričama“.

„Zanima me ugroženost Marjana danas“.

„Sviđa mi se što ovako otkrivam više o sebi i svojoj prošlosti“.

„Ovo je naš dom i o njemu trebamo više znati“.

Osvrt učenice iz 3.d razreda na stručno predavanje kao i više slika možete pogledati pod "opširnije" 

Osvrt učenice na stručno predavanje: 
CRKVENA BAŠTINA MARJANA

Marjan bez Splita i Split bez Marjana nikako ne mogu!

To su riječi Arsena Duplančića, prof. i voditelja knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu. Naime, u utorak 9. travnja 2019. godine u multimedijalnoj dvorani naše škole prof. Arsen Duplančić zajedno s dr.sc. Antom Jurčevićem (višim kustosom u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) održali su stručno predavanje na temu crkvene baštine Marjana.

Ovih dana čujemo razne priče o tome što se događa našem Marjanu. Marjan se trenutno bori s velikim neprijateljem (mediteranskim potkornjakom) i od ključne je važnosti razumjeti značajnost Marjana za Split. Mediteranski potkornjak je iznimno loše istražen i jako malo znamo o njemu, ali zato znamo jako puno o našem Marjanu. Kako bi shvatili značajnost Marjana trebamo znati njegovu povijest i ulogu, a to su nam pobliže dočarali naši gosti.

U multimedijalnoj dvorani skupilo se više razreda zajedno s njihovim razrednicima, tako da je broj bio poprilično velik. Prof. Arsen Duplančić i dr.sc. Ante Jurčević objasnili su nam povijest samoga Marjana, njegov izgled i značaj u prošlosti te nam iznijeli zanimljive činjenice o samom Marjanu. Predavanje je uključivalo potpuni pregled na Marjan iz povijesnog aspekta, kartografiju Marjana (koja je uključivala mnoge zanimljivosti), objašnjavanje važnosti i uloge Marjana za ljude što nam je i dočarano brojem crkvica na Marjanu. Broj crkvica na Marjanu je fascinantan i govori nam o tome koliko je i u prošlosti Splićanima značio naš Marjan. Također gosti su se dotakli i arhitekture samih crkvi, njihovim značajkama i povijesti istih te Sustipanskim grobljem.

Naši gosti u potpunosti su nam dočarali veličanstvenost Marjana te nam ukazali na niz razloga zašto ga trebamo očuvati i braniti. Zahvaljujemo se našim gostima na odazivu i vremenu kojeg su izdvojili za nas. I zapamtimo jedno :
MARJAN BEZ SPLITA I SPLIT BEZ MARJANA NIKAKO NE MOGU!

Angela Kalpić,3.d

Oj Marjane samotna planino
pored Spljeta pored živa grada
njetko njegdje svoju sreću traži
a ja jadan ja bi sretan bio
ja bi bolno srce umirio
kad bi znao kad bi kazat mogo
što mi mirno more oko tebe
pram mjesecu ili uzdiše sjetno
il šapuće tihijem talašcem ...
( Luka Botić 1861.g )